Stečaj

Stečaj je poseban izvanparnični sudski postupak koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnoga dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

Stečaj najčešće rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika pravne osobe trgovačkog društva (osim ako vjerovnici stečajnoga dužnika ne prihvate stečajni plan na kojega stečajni dužnik pristaje).

Stečajni dužnik može biti pravna osoba i dužnik pojedinac tj. fizička osoba (obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i fizička osoba obveznik poreza na dobit).

Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

Nesposobnost za plaćanje

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje:

• ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa,
• ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku

Prezaduženost

Prezaduženost postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza, osim:

• ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slično) osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću,
• ako za obveze trgovačkog društva osoba solidarno odgovara član društva tj. fizička osoba nad čijom imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak.

Pokretanje stečaja

Stečaj se pokreće podnošenjem prijedloga putem odabranog obrasca stvarno i mjesno nadležnom trgovačkom sudu (prema sjedištu dužnika pravne osobe odnosno sjedištu dužnika pojedinca).

Ukoliko dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca.

Ukoliko dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.

Ukoliko je pokrenut stečajni postupak, nije dopušteno pokretanje predstečajnog postupka.

Stečaj može pokrenuti:

1. vjerovnik protiv dužnika pravne osobe – ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojeg od stečajnih razloga,
2. dužnik (osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, član upravnoga odbora dioničkoga društva, likvidator dužnika, član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu),
3. dužnik pojedinac osobno.

Financijska agencija (FINA) dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provedbu skraćenog stečajnog postupka.

Za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka Financijska agencija ima pravo na naknadu troška. Trošak podnošenja prijedloga namiruje se iz predujma za namirenje troškova stečajnog postupka odnosno iz Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka ako se naknada nije naplatila iz predujma. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom.

Saznanja o stečaju

Sudska pismena dostavljaju se objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, ako Stečajnim zakonom nije drukčije određeno.

Iznimno, dostava pismena između suda i Financijske agencije kao tijela koje poduzima radnje sukladno odredbama SZ-a i postupa po odlukama suda obavlja se putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis.

Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Objava pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova smatra se dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama i onima za koje SZ propisuje posebnu dostavu, osim u slučaju dostave Financijskoj agenciji.

U svakom sudu posebno za svakog dužnika vodit će se očevidnik pismena dostavljenih preko mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova u elektroničkom obliku prema redoslijedu objave. Očevidnik pismena je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnog vremena suda.

U očevidnik pismena unosit će se podaci na temelju kojih se može utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Pismena koja Financijska agencija kao tijelo koje poduzima radnje sukladno odredbama ovoga Zakona dostavlja sudu putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis ovjeravaju se elektroničkim pečatom Financijske agencije.

Tijek stečajnog postupka

Prethodni postupak je neobvezatni (fakultativni) dio stečajnoga postupka koji prethodi rješenju o otvaranju stečajnoga postupka, a koji se vodi radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka.

Sud odlučuje o pokretanju, provođenju i zaključenju stečajnog postupka, imenuje i nadzire rad stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, te provodi ostale radnje kojima osigurava provođenje stečaja sukladno zakonu te isplatu vjerovnika.

Otvaranjem i provođenjem stečajnog postupka sva prava s tijela stečajnog dužnika (npr. uprave) prelaze na stečajnog upravitelja te je tijekom stečaja moguć nastavak ili obustava poslovanja stečajnog dužnika.

Odbor vjerovnika dužan je nadzirati stečajnog upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova te uz ostale ovlasti obavještava sud i vjerovnike o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase.

Skupština vjerovnika odlučuje o nizu pitanja od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka, poput imenovanja novog stečajnog upravitelja, donošenju odluke o nastavku poslovanja ili izradi stečajnog plana, a osobito ima pravo zatražiti izvještaj od stečajnog upravitelja o stanju stvari i vođenju poslova.

Stečajni upravitelj zastupa dužnika te u slučaju nastavka poslovanja vodi poslovanje te je dužan unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.

Stečajni upravitelj dužan je postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka te sklopiti ugovor s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga
2. sastaviti predračun troškova stečajnoga postupka i dostaviti na odobrenje odboru vjerovnika
3. odrediti povjerenstvo za popis imovine
4. sastaviti početno stanje imovine dužnika
5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neobavljenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika
6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika
7. savjesno voditi poslovanje dužnika iz članka 217. stavka 2. ovoga Zakona
8. dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika
9. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu
10. dostaviti Financijskoj agenciji zahtjeve za prodaju nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika elektroničkom javnom dražbom i zahtjeve za upis nekretnina, pokretnina, prava i imovine stečajnog dužnika u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku
11. izvršiti uplatu predujma troškova provedbe prodaje elektroničkom javnom dražbom i troškova upisa podataka u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku Financijskoj agenciji, što predstavlja trošak postupka
12. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu
13. dostaviti odboru vjerovnika završni račun
14. izvršiti naknadne isplate vjerovnika
15. nakon zaključenja stečajnoga postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim Zakonom.

Stečajni upravitelj dužan je podnositi na propisanom obrascu pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca.

Pisana izvješća iz stavka 2. ovoga članka i druga izvješća koja je stečajni upravitelj dužan podnositi na temelju ovoga Zakona objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova bez odgode.

Vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave rješenja. Nakon ispitivanja osnovanosti prijavljenih tražbina slijedi unovčenje imovine a unovčena imovina se dijeli odnosno isplaćuje vjerovnicima u odgovarajućem postotku prema različitim isplatnim redovima odnosno tijek stečaja se provodi sukladno donesenom stečajnom planu.

Ukoliko vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj će odrediti način i uvjete prodaje.

Namirenje vjerovnika provodi se prema priljevu gotova novca. Diobe obavlja stečajni upravitelj, a završnoj diobi pristupa se čim završi unovčenje stečajne mase.

Sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka odmah nakon završetka završne diobe.

Rješenje o zaključenju stečajnog postupka sud će dostaviti radnicima dužnika.

Zaključenjem postupka i brisanjem iz registra trgovačko društvo više ne postoji.

Stečajni plan

Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.

Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo sudu podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac. Neće se uzeti u obzir stečajni plan koji se podnese sudu nakon završnog ročišta.

Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan stečajni plan podnijeti sudu u roku određenom u odluci vjerovnika. Sa stečajnim upraviteljem u izradi stečajnoga plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Skraćeni stečajni postupak

Sud će provesti skraćeni stečajni postupak nad pravnom osobom ako su ispunjene sljedeće pretpostavke:

• ako nema zaposlenih,
• ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana,
• ako nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra.

Pravni lijek

• Protiv rješenja donesenih u stečajnom postupku moguće je izjaviti žalbu trgovačkom sudu u roku osam dana od dana dostave prvostupanjskog rješenja, osim ako zakonom nije drukčije određeno.
• U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti odgovarajućom primjenom pravila o reviziji u parničnom postupku.

Predstečajni postupak

Predstečajni postupak je posebna vrsta izvanparničnoga postupka koji se provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprečavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti.

Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako predlagatelj učini vjerojatnim da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.

Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako:

• dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili
• duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku ili
• u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.

Predstečajni postupak može se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca (fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit).

U predstečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika. Ako dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca. Ako dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka ovlašten je podnijeti dužnik.

Predstečajni postupak je hitan. Zakonom je određeno da se predstečajni postupak mora završiti u roku od 120 dana od dana otvaranja predstečajnog postupka.

Sudska pismena dostavljaju se objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, ako SZ-om nije drukčije određeno.

Iznimno, dostava pismena između suda i Financijske agencije kao tijela koje poduzima radnje sukladno odredbama Stečajnog zakona i postupa po odlukama suda obavlja se putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis.

Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Objava pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova smatra se dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama i onima za koje SZ propisuje posebnu dostavu, osim u slučaju dostave Financijskoj agenciji.

U svakom sudu posebno za svakog dužnika vodit će se očevidnik pismena dostavljenih preko mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova u elektroničkom obliku prema redoslijedu objave. Očevidnik pismena je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnog vremena suda.

U očevidnik pismena unosit će se podaci na temelju kojih se može utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Pismena koja Financijska agencija kao tijelo koje poduzima radnje sukladno odredbama ovoga Zakona dostavlja sudu putem jedinstvenog informacijskog sustava eSpis ovjeravaju se elektroničkim pečatom Financijske agencije.

Sud je dužan odlučiti o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka u roku od osam dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.

Prijava tražbine podnosi se na propisanom obrascu nadležnoj jedinici Financijske agencije u roku od 15 dana od dana objave rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Vjerovnici dužnika pojedinca prijavljuju samo tražbine proizašle iz obavljanja djelatnosti ili vezane uz obavljanje djelatnosti toga dužnika.

Prijavi tražbine može se priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja, ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostavio plan prijedloga restrukturiranja.

Vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.

Financijska agencija dužna je na propisanom obrascu sastaviti tablicu prijavljenih tražbina i tablicu osporenih tražbina. Financijska agencija dužna je objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova:

• tablicu prijavljenih tražbina zajedno s prijavama tražbina i ispravama,
• očitovanje o prijavljenim tražbinama, odnosno podatak da očitovanje nije dostavljeno,
• tablicu osporenih tražbina.

Financijska agencija dužna je omogućiti dužniku i vjerovniku uvid u cjelokupnu primljenu dokumentaciju sve dok je ne dostavi sudu.

Vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u skupine. Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o planu restrukturiranja.

Pravila o razvrstavanju sudionika u planu restrukturiranja na odgovarajući način se primjenjuju na razvrstavanje vjerovnika u predstečajnom postupku.

Svim vjerovnicima iste skupine osiguravaju se ista prava te se oni namiruju razmjerno njihovoj tražbini.

Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana.

Ako u određenoj skupini vjerovnika nije postignuta potrebna većina iz članka 59. stavka Stečajnog zakona, a sve ostale pretpostavke za potvrdu plana restrukturiranja iz članka 61. istog Zakona su ispunjene, na prijedlog dužnika ili uz njegovu suglasnost, smatrat će se da je ta skupina prihvatila plan i sud će potvrditi plan restrukturiranja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. vjerovnici te skupine planom restrukturiranja nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana restrukturiranja nema
2. vjerovnici te skupine primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale pripasti na temelju plana restrukturiranja
3. većina skupina vjerovnika prihvatila je plan restrukturiranja s potrebnom većinom, s tim što najmanje jedna od skupina vjerovnika koja je prihvatila plan ne smije biti skupina vjerovnika koji su nositelji udjela ili skupina vjerovnika s tražbinama nižih isplatnih redova u smislu članka 139. Stečajnog zakona.

Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka postoji ako prema planu restrukturiranja:

1. nijedan vjerovnik neće primiti imovinsku korist koja prelazi iznos njegove tražbine
2. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su barem u isti položaj kao i druge skupine vjerovnika s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile istog isplatnog reda
3. vjerovnici skupine koja je odbila prihvatiti plan stavljeni su u bolji položaj od vjerovnika drugih skupina s tražbinama koje bi u slučaju otvaranja stečajnog postupka bile nižeg isplatnog reda i
4. dužnik ili osoba koja u njemu ima udjel neće primiti imovinsku korist.

Pravo glasa imaju vjerovnici čije su tražbine utvrđene, vjerovnici koji postojanje svoje tražbine dokazuju ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine, razlučni vjerovnik za dio svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio kao vjerovnik, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine i vjerovnici osporenih tražbina kojima je sporazumno priznato pravo glasa.

Potvrđeni plan restrukturiranja ima pravni učinak prema svim njegovim sudionicima. Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovu otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.

Predstečajni postupak ne utječe na:

1. tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
2. tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje
3. novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka te
4. tražbine za uzdržavanje koje proizlaze iz obiteljskog odnosa, roditeljstva, braka ili tazbinskog srodstva.

Predstečajni postupak ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavaka 6. i 7. Stečajnog Zakona.

Tražbine ne mogu biti predmet plana restrukturiranja.

Prava razlučnih vjerovnika mogu se ograničiti planom restrukturiranja i bez njihove suglasnosti, ali oni ne smiju biti stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema i da je otvoren stečajni postupak.

Izlučni vjerovnici mogu sudjelovati u planu restrukturiranja samo ako izričito i dobrovoljno pristanu na to.

Predstečajni postupak ne utječe na pojedinačna i kolektivna prava radnika koja proizlaze iz domaćeg radnog prava i radnog prava Europske unije, kao što su sljedeća:

1. pravo na kolektivno pregovaranje i industrijske akcije
2. pravo na obavješćivanje i savjetovanje:

– obavješćivanje radnika o najnovijem i mogućem razvoju djelatnosti poduzeća ili pogona i njegovu gospodarskom položaju, kako bi mogli dužnika obavijestiti u vezi sa situacijom poslovanja i potrebi da se razmotre mehanizmi restrukturiranja

– obavješćivanje radnika o svakom postupku preventivnog restrukturiranja koji bi mogao utjecati na zapošljavanje, isplatu plaće i sve buduće isplate radnicima, uključujući mirovine

– obavješćivanje radnika i savjetovanje s njima u vezi s planovima restrukturiranja prije nego što oni budu podneseni na prihvat vjerovnicima ili na potvrdu sudu.

Ako su planom restrukturiranja predviđene mjere koje dovode do promjena u organizaciji rada ili ugovora o radu s radnicima, te mjere podliježu odobrenju radnika.

Troškovi za stečaj

Troškovi i vrijeme trajanja stečajnog postupka, kao i svakog drugog sudskog postupka, ne mogu se unaprijed fiksno procijeniti jer ovise o nizu faktora koji se odnose na stečajnog dužnika i sam postupak.

U troškove stečajnoga postupka pripadaju:

1.sudski troškovi stečajnoga postupka

2.tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Hrvatskoj. Pritom se ovo ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove trgovačkog društva

3.nagrade i izdaci privremenoga stečajnog upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika

4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. Zakona o stečaju, ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća

5.drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.

U predstečajnom i stečajnom postupku svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka, dok će se troškovi suda i drugih tijela u postupku, odnosno sudionika u postupku namiriti iz zakonski propisanih izvora.

Troškovi postupka mogu se namiriti iz imovine stečajnoga dužnika. Za namirenje troškova postupka mogu se koristiti novčana sredstva koja su prikupljena unovčenjem imovine stečajnoga dužnika, kao i novčana sredstva koja su za tu svrhu prikupljena prije otvaranja stečajnoga postupka.

• Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti iznos predujma od 130,00 eura u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka te po nalogu suda u roku od osam dana dodatni iznos predujma koji ne može biti viši od 2.700,00 eura.

Predujam nisu dužni platiti:

• radnici i prijašnji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada,
• Financijska agencija, ako je podnijela prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka po službenoj dužnosti Republika Hrvatska.

Za namirenje troškova stečajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika i osiguranja predujma, na svakom sudu osniva se Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka. Sredstva Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka osiguravaju se iz sredstava pribavljenih na temelju zakona.

• Za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka plaća se sudska pristojba.
• Za prijavu svake pojedine tražbine vjerovnik plaća sudsku pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti tražbine

Nadležno tijelo i propisi

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb

gradjansko.pravo@mpudt.hr

Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17, 36/22. i 27/24.)

Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku (NN 67/19 i 54/22)

Pravilnik o načinu prikupljanja podataka o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga (NN 40/22)

Datum ažuriranja: 28. veljače 2025.

This post is also available in: English