Stečaj je poseban izvanparnični sudski postupak koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnoga dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

Stečaj najčešće rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika pravne osobe (osim ako vjerovnici stečajnoga dužnika ne prihvate stečajni plan na kojega stečajni dužnik pristaje).

Stečajni dužnik može biti pravna osoba i dužnik pojedinac tj. fizička osoba (obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i fizička osoba obveznik poreza na dobit).

Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje:

• ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa
• ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku

Prezaduženost postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza, osim:

• ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slično) osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću
• ako za obveze trgovačkog društva osoba solidarno odgovara član društva tj. fizička osoba nad čijom imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak.

Pokretanje stečaja

Stečaj se pokreće podnošenjem prijedloga putem odabranog obrasca stvarno i mjesno nadležnom trgovačkom sudu (prema sjedištu dužnika pravne osobe odnosno sjedištu dužnika pojedinca).

Ukoliko dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca.

Ukoliko dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.

Ukoliko je pokrenut stečajni postupak, nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka.

Stečaj može pokrenuti:

1) vjerovnik protiv dužnika pravne osobe – ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojeg od stečajnih razloga

2) dužnik (osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu, član upravnoga odbora dioničkoga društva, likvidator dužnika, član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu)

3) dužnik pojedinac osobno.

Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provedbu skraćenog stečajnog postupka.

Saznanja o stečaju

Sva sudska pismena (uključujući sudske odluke, pozive i slično) dostavljaju se objavom pismena na stranici e-Oglasna ploča sudova, ako zakonom nije drukčije određeno. Dostava se smatra obavljenom istekom 8 dana od dana objave pismena na navedenoj stranici.

Tijek stečajnog postupka

Prethodni postupak je neobvezatni (fakultativni) dio stečajnoga postupka koji prethodi rješenju o otvaranju stečajnoga postupka, a koji se vodi radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka.

Sud odlučuje o pokretanju, provođenju i zaključenju stečajnog postupka, imenuje i nadzire rad stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, te provodi ostale radnje kojima osigurava provođenje stečaja sukladno zakonu te isplatu vjerovnika.

Otvaranjem i provođenjem stečajnog postupka sva prava s tijela stečajnog dužnika (npr. uprave) prelaze na stečajnog upravitelja te je tijekom stečaja moguć nastavak ili obustava poslovanja stečajnog dužnika.

Odbor vjerovnika dužan je nadzirati stečajnog upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova te uz ostale ovlasti obavještava sud i vjerovnike o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase.

Skupština vjerovnika odlučuje o nizu pitanja od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka, poput imenovanja novog stečajnog upravitelja, donošenju odluke o nastavku poslovanja ili izradi stečajnog plana, a osobito ima pravo zatražiti izvještaj od stečajnog upravitelja o stanju stvari i vođenju poslova.

Stečajni upravitelj zastupa dužnika te u slučaju nastavka poslovanja vodi poslovanje te je dužan unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.

Vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave rješenja. Nakon ispitivanja osnovanosti prijavljenih tražbina slijedi unovčenje imovine a unovčena imovina se dijeli odnosno isplaćuje vjerovnicima u odgovarajućem postotku prema različitim isplatnim redovima odnosno tijek stečaja se provodi sukladno donesenom stečajnom planu.

Ukoliko vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj će odrediti način i uvjete prodaje.

Namirenje vjerovnika provodi se prema priljevu gotova novca. Diobe obavlja stečajni upravitelj, a završnoj diobi pristupa se čim završi unovčenje stečajne mase.

Završno ročište odredit će se najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanoga izvještajnog ročišta.

Sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka odmah nakon završetka završne diobe.

Zaključenjem postupka i brisanjem iz registra trgovačko društvo više ne postoji.

Stečajni plan

Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase. Stečajni plan ima pravo sudu podnijeti stečajni upravitelj do završnoga ročišta.

Skraćeni stečajni postupak

Sud će provesti skraćeni stečajni postupak nad pravnom osobom ako su ispunjene sljedeće pretpostavke:

• ako nema zaposlenih
• ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana
• ako nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra.

Pravni lijek

Protiv rješenja donesenih u stečajnom postupku moguće je izjaviti žalbu trgovačkom sudu u roku osam dana od dana dostave prvostupanjskog rješenja, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

Predstečajni postupak

Predstečajni postupak je posebna vrsta izvanparničnoga postupka koji se provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti.

Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako predlagatelj učini vjerojatnim da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.

Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako:

• dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili
• duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku ili
• u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.

Predstečajni postupak može se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca (fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit).

U predstečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika. Ako dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca. Ako dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka ovlašten je podnijeti dužnik ili vjerovnik, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom. Suglasnost dužnika vjerovnik je dužan dostaviti uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka.

Predstečajni postupak je hitan. Zakonom je određeno da se predstečajni postupak mora završiti u roku od 300 dana od dana otvaranja predstečajnog postupka. Iznimno, sud može na prijedlog dužnika dopustiti produženje roka za daljnjih 60 dana ako smatra da bi to bilo svrsishodno za sklapanje predstečajnoga sporazuma.

Sva sudska pismena (uključujući sudske odluke, pozive i slično) dostavljaju se objavom pismena na stranici e-Oglasna ploča sudova, ako zakonom nije drukčije određeno. Dostava se smatra obavljenom istekom 8 dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Sud je dužan odlučiti o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka u roku od osam dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.

Prijava tražbine podnosi se na propisanom obrascu nadležnoj jedinici Financijske agencije u roku od 15 dana od dana objave rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Vjerovnici dužnika pojedinca prijavljuju samo tražbine proizašle iz obavljanja djelatnosti ili vezane uz obavljanje djelatnosti toga dužnika.

Prijavi tražbine može se priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja.

Ako vjerovnik nije podnio prijavu tražbine, a tražbina je navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka, tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka smatra se prijavljenom tražbinom.

Financijska agencija (FINA) dužna je na propisanom obrascu sastaviti tablicu prijavljenih tražbina i tablicu osporenih tražbina. Financijska agencija dužna je objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova:

• tablicu prijavljenih tražbina zajedno s prijavama tražbina i ispravama
• očitovanje o prijavljenim tražbinama, odnosno podatak da očitovanje nije dostavljeno
• tablicu osporenih tražbina.

Financijska agencija dužna je omogućiti dužniku i vjerovniku uvid u cjelokupnu primljenu dokumentaciju sve dok je ne dostavi sudu.

Vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u skupine. Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o planu restrukturiranja. Pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu na odgovarajući način se primjenjuju na razvrstavanje vjerovnika u predstečajnom postupku.

Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je za njega glasovala većina svih vjerovnika i ako u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana.

Pravo glasa imaju vjerovnici čije su tražbine utvrđene, vjerovnici koji postojanje svoje tražbine dokazuju ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine, razlučni vjerovnik za dio svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio kao vjerovnik, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine i vjerovnici osporenih tražbina kojima je sporazumno priznato pravo glasa.

Potvrđeni predstečajni sporazum ima pravni učinak i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove se osporene tražbine naknadno utvrde.

Predstečajni postupak ne utječe na:

• pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika te izlučnih vjerovnika
• tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
• mjere osiguranja u kaznenom postupku
• porezne postupke utvrđivanja zlouporabe prava

Otvaranje predstečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavaka 6. i 7. Stečajnog zakona

Troškovi stečaja

Troškovi i vrijeme trajanja stečajnog postupka, kao i svakog drugog sudskog postupka, ne mogu se unaprijed fiksno procijeniti jer ovise o nizu faktora koji se odnose na stečajnog dužnika i sam postupak.

U troškove stečajnoga postupka pripadaju:

1. sudski troškovi stečajnoga postupka
2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Hrvatskoj. Pritom se ovo ne primjenjuju se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove trgovačkog društva
3. nagrade i izdaci privremenoga stečajnog upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika
4. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.

U stečajnom postupku svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka, dok će se troškovi suda i drugih tijela u postupku, odnosno sudionika u postupku namiriti iz zakonski propisanih izvora.

Troškovi postupka mogu se namiriti iz imovine stečajnoga dužnika. Za namirenje troškova postupka mogu se koristiti novčana sredstva koja su prikupljena unovčenjem imovine stečajnoga dužnika, kao i novčana sredstva koja su za tu svrhu prikupljena prije otvaranja stečajnoga postupka.

Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti iznos predujma od 1.000,00 kuna u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka te po nalogu suda u roku od osam dana dodatni iznos predujma koji ne može biti viši od 20.000,00 kuna.

Predujam nisu dužni platiti:

• radnici i prijašnji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada
• Financijska agencija, ako je podnijela prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka po službenoj dužnosti Republika Hrvatska.

Za namirenje troškova stečajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika i osiguranja predujma, na svakom sudu osniva se Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka. Sredstva Fonda za namirenje troškova stečajnoga postupka osiguravaju se iz sredstava pribavljenih na temelju zakona.

Za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka plaća se sudska pristojba u iznosu od 100 kuna.

Za prijavu svake pojedine tražbine vjerovnik plaća sudsku pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti tražbine, ali ne više od 500 kuna.

Nadležno tijelo i propisi

Ministarstvo pravosuđa i uprave

Ulica grada Vukovara 49

10 000 Zagreb

gradjansko.pravo@pravosudje.hr

Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17)

Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku (NN 67/19)

Datum ažuriranja: 30. studenoga 2020.

This post is also available in: English