Stalni sudski procjenitelji

1. SLOBODA PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA: Ukoliko već imate registrirani poslovni nastan u drugoj EU/EGP državi, možete slobodno pružati usluge na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije pri nadležnom tijelu.

Zahtjev za odobrenje pružanja usluga stalnog sudskog procjenitelja podnosi se putem vjestaci.procjenitelji@pravosudje.hr. O zahtjevu se odlučuje rješenjem i temeljem odobrenja stalni sudski procjenitelj unosi se na jedinstveni popis stalnih sudskih procjenitelja za područje cijele Republike Hrvatske.  Zahtjevu je potrebno priložiti dokaz o imenovanju stalnim sudskim procjeniteljem u drugoj državi članici Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora.

2. ZAHTJEVI ZA POSLOVNI NASTAN

• Mora biti fizička osoba.
• Zahtjev za imenovanje podnosi se odgovarajućem županijskom ili trgovačkom sudu.
• Zahtjevu se prilaže životopis i dokazi o ispunjavanju uvjeta za imenovanje:

1. državljanstvo Republike Hrvatske ili EU/EGP,
2. zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova stalnog sudskog procjenitelja,
3. završen studij visoke (5 ili 4 godine) ili više stručne spreme (4, 3 ili 2 godine), a samo iznimno i osoba sa završenom srednjom školom (4 ili 3 godine). Završen studij odnosno škola moraju biti odgovarajući u odnosu na područje procjene za koje se osoba imenuje. Ako je osoba završila srednju školu, potrebno je da je nakon završene srednje škole radila najmanje 10 godina na poslovima u struci za koju se školovala ili samostalno obavljala obrtničku djelatnost odnosno najmanje 10 godina samostalno vodila obiteljsko gospodarstvo baveći se poljoprivredom ili šumarstvom.
4. ne može se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu ili joj je izrečena sigurnosna mjera dok traju pravne posljedice osude ili joj je izrečena zabrana bavljenja zanimanjem u vrijeme kada traži imenovanje za stalnog sudskog procjenitelja.

Stalni sudski procjenitelj imenuje se na vrijeme od četiri godine i može biti ponovno imenovan. Imenovani stalni sudski procjenitelji mogu pružati svoje usluge na području cijele Republike Hrvatske. Zahtjev za ponovno imenovanje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka roka na koje je imenovan.

U postupku za ponovno imenovanje predsjednik nadležnog suda utvrdit će vodi li se protiv sudskog procjenitelja istraga odnosno kazneni postupak ili je li osuđen za kazneno djelo koje čini zapreku za prijam u državnu službu, odnosno je li proteklo 10 ili više godina od izdržane ili oproštene kazne te nastupa zastare izvršenja kazne. Kad utvrdi da nema zapreka za imenovanje, predsjednik suda donosi rješenje o ponovnom imenovanju.

Tarifa: Za obavljenu procjenu stalni sudski procjenitelj ima pravo na nagradu koju utvrđuje sud ovisno o vremenskom trajanju procjene, a pri čemu je vrijednost jednog sata procjene 70 kuna bruto.

Za rad pod otežanim uvjetima (noću od 22-06 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.), te za rad u dane tjednog odmora, državne blagdane ili neradnog dana iznos nagrade može se povećati za 100%.

Naknade

sudska pristojba 300 HRK

Broj za plaćanje Internet bankarstvom

IBAN: HR1210010051863000160

Model: HR63, Poziv na broj odobrenja: 5045-RKP suda-OIB uplatitelja

Opis plaćanja: Sudska pristojba za ___________ (potrebno navesti vrstu postupka i stranke)

Nadležno tijelo i propisi

Ministarstvo pravosuđa i uprave

Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb

+385 1 3714 524

vjestaci.procjenitelji@pravosudje.hr

Zakon o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18)

Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima (NN 64/98 i 88/08)

Odobrenje

Rješenje o imenovanju stalnog sudskog procjenitelja

Rok ishođenja: 30 dana od dana predaje uredne dokumentacije.

Pravni lijekovi i žalbe

Mogućnost žalbe Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana primitka rješenja koja se podnosi putem suda koji je donio rješenje u prvom stupnju. Žalba se podnosi neposredno u pisanom obliku, šalje poštom ili dostavlja u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjavljuje na zapisnik.

Prvostupanjsko tijelo (nadležni sud) ispituje je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.

Kad prvostupanjsko tijelo utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, navodi žalbe razmotrit će se te ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti svrhovitost rješenja koje se žalbom osporava. Ako je rješenje doneseno u postupku neposrednog rješavanja, a stranka u žalbi zahtijeva da joj se omogući izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje stvari ili da se provede ispitni postupak, prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti po zahtjevu stranke.

Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, žalba se dostavlja na odgovor svim strankama te im se određuje primjeren rok za odgovor na žalbu.

Ako prvostupanjsko tijelo ocijeni da je žalba osnovana u cijelosti ili djelomično, zamijenit će pobijano rješenje novim ako se ne dira u prava trećih osoba.

Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu ili ne zamijeni pobijano rješenje novim, bez odgode će dostaviti žalbu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu (Ministarstvo pravosuđa).

Drugostupanjsko tijelo ispitat će je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe.

Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.

Kad drugostupanjsko tijelo postupajući u povodu žalbe protiv rješenja prvostupanjskog tijela o odbacivanju žalbe utvrdi da ne postoje razlozi za odbacivanje žalbe, poništit će rješenje o odbacivanju žalbe i riješiti odbačenu žalbu.

Drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima, te po službenoj dužnosti pazi na nadležnost i postojanje razloga za oglašivanje rješenja ništavim.

Drugostupanjsko tijelo riješit će stvar na temelju činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku, a kad činjenice nisu u potpunosti utvrđene ili su pogrešno utvrđene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko će tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.

Drugostupanjsko tijelo može žalbu odbiti, rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.

Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu ako utvrdi:

1. da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari,
3. da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

Drugostupanjsko tijelo poništit će rješenje i samo riješiti stvar ako utvrdi:

1. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene,
2. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari,
3. da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem,
4. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar.

Kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo, poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje.

Poništavanjem se poništavaju sve pravne posljedice koje je rješenje proizvelo.

Drugostupanjsko tijelo ne može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu.

Iznimno, drugostupanjsko tijelo može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu samo iz razloga zbog kojih bi to rješenje moglo oglasiti ništavim ili poništiti, ako nije drukčije propisano.

Drugostupanjsko tijelo o žalbi odlučuje rješenjem.

U obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijenit će se i svi navodi žalbe. Ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja.

Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Rok dobivanja odgovora na žalbu

Drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.

Sve informacije proizlaze iz propisa u djelokrugu nadležnog tijela.

Datum ažuriranja: 31. srpnja 2020.

This post is also available in: English