PREGLED JAVNE POLITIKE
Liberalizacija tržišta usluga segment je regulatorne reforme koju vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Cilj je ove reforme olakšati pristup tržištu usluga te potaknuti produktivnost i konkurentnost.
Liberalizacija tržišta usluga provedena je do kraja svibnja 2023. kroz 270 mjera u 50-ak djelatnosti i profesija.
Time je ostvarena ciljana vrijednost kao pokazatelj rezultata u okviru Nacionalnog programa reformi 2020. Ujedno se ostvaruje očekivana dinamika provedbe dodatnih mjera kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021-2026, Nacionalni program reformi 2022 i Nacionalni program reformi 2023 na način da ih ukupno bude barem 300 do kraja 2024.
Od 2019. godine mjere u ovom području provode se kroz akcijske planove za liberalizaciju tržišta usluga, slijedom regulatorne analize profesionalnih usluga od strane Svjetske banke (koju je financirala Europska komisija u okviru programa podrške za strukturne reforme). Pritom je provedeno je 18 od 20 mjera iz prvog akcijskog plana te 13 od 18 mjera iz drugog akcijskog plana. Ostale mjere provode se tijekom 2023.
Cilj nastavka reforme je dodatno otvoriti institucionalni okvir za potencijalno nove i postojeće poduzetnike te do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti najmanje 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. Nekoliko mjera već je provedeno.
Reforma se od druge polovice 2023. nastavlja kroz Treći akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga koji sadrži mjere predviđene za provedbu tijekom 2023. i 2024. u okviru sljedećih profesija: porezni savjetnici, revizori, arhitekti, inženjeri građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva, energetski certifikatori, inženjeri geodezije, javni bilježnici, ljekarne, fizioterapeuti, psiholozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, patentni zastupnici i zastupnici za žigove, veterinari i voditelji turističkih agencija. Kod gotovo svih navedenih profesija već su provedene određene mjere liberalizacije.
SAŽETI PREGLED PROVEDENIH MJERA
Otvorena prekogranična tržišna konkurencija
U velikoj većini uslužnih djelatnosti domaće je tržište otvoreno konkurenciji s europskog tržišta. Obostrano je unutar Unije omogućena sloboda poslovnog nastana na trajnoj osnovi. Također, u nizu djelatnosti obostrano je omogućena sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi za državljane EU/EGP država, bez obvezne registracije poslovnog nastana, članstva u strukovnoj komori ili polaganja stručnog ispita. Uz to, omogućena je i sloboda poslovnog nastana.
Lakše procedure
Pojednostavljeno je, ubrzano i digitalizirano pokretanje poslovanja. Također, u sve više slučajeva su digitalizirane procedure za pristup tržištu usluga (arhitekti, inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, geodeti, porezni savjetnici, revizori, detektivi, auto škole, turizam i ugostiteljstvo, turistički vodiči, intelektualno vlasništvo, privatno obrazovanje, posredovanje u prometu nekretnina, trgovina i e-trgovina), a proces se nastavlja. Za niz drugih uslužnih djelatnosti dokumentacija već se može predavati e-poštom, bez obveze biljega, pečata i naknadnog slanja klasičnom poštom. Informacije o zahtjevima za uslužne djelatnosti dostupne su sve na jednom mjestu – bez lutanja među institucijama.
Manje dupliciranja i bez licenciranja
Priznaju se istovrijedna osiguranja od profesionalne odgovornosti iz drugih država EU-a/EGP-a. Olakšan je pristup reguliranim profesijama kroz automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija za državljane EU-a/EGP-a, a isto vrijedi i za hrvatske profesionalce na EU tržištu. Sve manje se traže podaci od domaćih pružatelja usluga koje država već ima. Podaci za prekogranične pružatelje usluga uvelike se provjeravaju putem IMI sustava, umjesto da se podaci ponovno traže. Ukinuto je re-licenciranje građevinskih poduzeća, energetskih certifikatora, revizora i psihoterapeuta te licenciranje turističkih pratitelja, posrednika u zapošljavanju i računovođa. Ukinuta je obvezna komora za voditelje građevinskih radova odnosno inženjere gradilišta.
Tržišne cijene
Ukidanje obvezujućih fiksnih tarifa omogućilo je slobodno formiranje cijena u nizu profesija i sektora kao što su računovođe, posrednici u prometu nekretnina, arhitekti, inženjeri, revizori, porezni savjetnici, taksisti, autoškole i dr. Također, omogućeno je fleksibilnije određivanje cijene odvjetničkih usluga, na način da u svim pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom pismeno ugovoriti rad na bazi satnice prilikom čega nisu obvezni pridržavati se minimalnog iznosa satnice za rad odvjetnika.
Manje ekskluzivnih prava
Primjerice, uređenjem interijera i krajobraza može se baviti bilo tko, obzirom da to više nije isključivo pravo arhitekata.
Lakše priznavanje za stručne kvalifikacije
Uvedeno je automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija iz drugih država EU-a/EGP-a. Uveden je opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija iz trećih zemalja. Europska strukovna kartica izdana za privremeno i povremeno pružanje usluga daje automatsko pravo na obavljanje profesije, bez obveze ispunjavanja dodatnih uvjeta. Osoba koja prvi put želi pružati regulirane profesionalne usluge može o tome elektronički izvijestiti nadležno tijelo ili Jedinstvenu kontaktnu točku za usluge. Zakonski više nije obvezna provjera znanja hrvatskog jezika za profesionalce iz država EU-a/EGP-a, osim kod profesija u zdravstvu, zbog sigurnosti pacijenata. Propisan je rok od 30 dana u kojemu je nadležno tijelo dužno donijeti rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije nakon provedene dopunske mjere.
Mogućnosti oglašavanja
Arhitekti i inženjeri, odvjetnici, ljekarnici i fizioterapeuti više nemaju zabranu oglašavanja, a isto ne postoji i kod mnogih drugih profesija.
Bez ograničenja dozvola i ureda
Uklonjena su teritorijalna ograničenja broja dozvola, kao primjerice za autoškole i taksiste. Taksisti mogu ishoditi dozvole u svakoj lokalnoj jedinici. Time je omogućeno širenje poslovanja profesionalaca i njihova nova ulaganja. Također, osnivači auto škola, privatnih arhiva, privatnih visokih učilišta i privatnih znanstvenih instituta više moraju elaboratima dokazivati opravdanost osnivanja. Kao i većina drugih djelatnosti i profesija, arhitekti, inženjeri, revizori i odvjetnici mogu slobodno osnivati nove urede.
Odabir pravnog oblika
U velikoj većini profesija nema više ograničenja pravnog oblika. Zato poduzetnici sami odlučuju žele li poslovati kao fizičke ili pravne osobe. Time su uklonjeni mogući troškovi obvezne promjene primjerice iz fizičke u pravnu osobu. Primjerice, d.o.o. mogu imati i odvjetnici i porezni savjetnici.
Bez obveze prebivališta i manje potvrda
Arhitekti, inženjeri, geodeti i mnoge druge profesije nemaju više obvezu registracije prebivališta u Hrvatskoj. Arhitekti i geodeti više ne moraju dokazivati da se protiv njih ne vodi kazneni postupak odnosno istraga.
Manje čekanja na licencu
Obvezno radno iskustvo za arhitekte, inženjere i geodete sniženo je na dvije godine, a za veterinare na šest mjeseci, dok se ne traži više za voditelje turističkih agencija. Smanjeno je obvezno radno iskustvo za bilježnike.
Slobodnije zapošljavanje
Kao i ostale djelatnosti, građevinari i internetske turističke agencije nemaju više obvezu zapošljavanja minimalnog broja radnika, već o tome samostalno odlučuju. Omogućena je sloboda ugovaranja rada u autoškoli na puno ili nepuno radno vrijeme. Voditelj poslovnice internetske turističke agencije ne mora više prijaviti prebivalište u stanu. Ne mora se više u svakoj poslovnici internetske turističke agencije imati zaposlenog voditelja u punom radnom vremenu.
Lakše pružanje odvjetničkih usluga
Hrvatski odvjetnici mogu djelatnost obavljati u trgovačkim društvima u drugim EU državama. U slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda, ne prestaje više pravo na obavljanje odvjetništva hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugim EU državama. Podružnice odvjetničkih društava iz EU-a mogu savjetovati i o hrvatskom pravu. Odvjetnicima iz drugih EU država omogućeno je osnivanje odvjetničkih društava u Hrvatskoj, kao i zajedničko obavljanje odvjetništva s hrvatskim odvjetnicima ili odvjetnicima iz drugih država članica, bez čekanja statusnog izjednačenja s hrvatskim odvjetnicima. Moguće je zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s odvjetnikom kao poslodavcem koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost, te sa zajedničkim odvjetničkim uredom. Odvjetnik koji bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci ne obavlja odvjetništvo neće se više brisati iz registra. Smanjeni su pojedini administrativni zahtjevi za europske odvjetnike. Ne plaća se više visoka naknada za ponovni komorski upis, dok je za 40% snižena naknada za prvi upis.
This post is also available in: English