Liberalizacija tržišta usluga

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA USLUGA u Hrvatskoj – detaljni pregled javne politike

Liberalizacija tržišta usluga segment je regulatorne reforme koju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provodi u suradnji s nadležnim tijelima.

Cilj je olakšati pristup tržištu usluga te potaknuti konkurentnost i produktivnost.


Metodologija i rezultati

Prema OECD-ovim podacima iz petogodišnjeg izvješća Product Market Regulation (PMR 2018 u odnosu na PMR 2013), ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva i tržišta usluga snižena je s najviše na prosječnu razinu EU-a i OECD-a. U međuvremenu je navedena reguliranost snižena ispod tog prosjeka (prema OECD-ovoj simulaciji olakšanja pokretanja poslovanja putem sustava START). Navedeni rezultat uključuje glavne tržišne profesije kao što su računovođe, arhitekti, inženjeri, agenti za nekretnine i taksisti, sektore cestovnog prometa, energetike, telekomunikacija i trgovine, te područja javne nabave, stranih ulaganja i pokretanja poslovanja. Također, pravne usluge (odvjetnici i bilježnici) reguliranije su od prosjeka EU-a i OECD-a, ali na razini srednjoeuropskih država. S druge strane, prodaja lijekova i ljekarne, vodni sektor i državna poduzeća (uključujući mrežne sektore) među najviše su reguliranima u odnosu na EU i OECD.

Dok OECD-ova PMR metodologija daje razmjernu težinu u mjerenju restriktivnosti tržišnih prepreka, indikator restriktivnosti profesionalnih usluga od Europske komisije istu metodologiju koristi na način da daje izrazito veliku težinu pojedinim regulatornim zahtjevima kao što su ekskluzivna prava, stručne kvalifikacije i obvezna članstva u strukovnim komorama. U tom pogledu, prema podacima objavljenima 2021., Hrvatska je blago iznad prosjeka EU-a po regulaciji odvjetnika, arhitekata, inženjera, poreznih savjetnika, ali bez odstupanja u odnosu na zemlje kontinentalnog (srednjoeuropskog) okvira. Također, regulacija turističkih vodiča je visoka u odnosu na dio država članica koje ne reguliraju navedenu profesiju, dok ne prelazi razinu regulacije u mediteranskim zemljama. S druge strane, Hrvatska ima jednu od najnižih regulacija (zahtjeva za poslovni nastan) patentnih zastupnika, te je okvirno u sredini EU-a po regulaciji posredovanja u prometu nekretnina.

Do kraja 2021. liberalizacija tržišta usluga provedena je kroz 253 mjere u 50-ak djelatnosti i profesija.

Time je ostvarena ciljana vrijednost kao pokazatelj rezultata u okviru Nacionalnog programa reformi 2020. Ujedno se ostvaruje očekivana dinamika provedbe dodatnih mjera kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. na način da ih bude barem 300 do kraja 2024.

Od 2019. godine mjere u ovom području provode se kroz akcijske planove za liberalizaciju tržišta usluga. Provedeno je 18 od 20 mjera iz prvog akcijskog plana i 9 od 18 mjera iz drugog akcijskog plana. Provedba ostalih mjera predviđena je tijekom 2022., osim 2 mjere koje su u planu tijekom 2023.

Liberalizacija tržišta usluga nastavlja provoditi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), kroz nastavak reforme reguliranih profesija.

Pritom je cilj ove reforme dati doprinos jačanju konkurentnosti i produktivnosti hrvatskoga gospodarstva na način da će se do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti najmanje 50 regulatornih zahtjeva privatnom sektoru profesionalnih usluga. Finalni korisnici ove reforme su potencijalno novi i postojeći poduzetnici iz privatnog sektora profesionalnih usluga te pojedinci i poduzeća koji su potrošači profesionalnih usluga. Cilj je olakšati pristup tržištu usluga i poticanjem slobode pružanja usluga odnosno konkurencije ostvariti dobrobiti za poduzetnike i potrošače, odnosno prosperitet gospodarstva u cjelini.

Metodološki pokazatelji rezultata: OECD-ovi podaci iz izvješća Product Market Regulation

  • Hrvatska je prema izvješću (PMR 2013) imala najreguliranije gospodarstvo (sa 2,08) kada je pristupilo na unutarnje tržište Europskog gospodarskog prostora. S druge strane, prema novom izvješću (PMR 2018) zabilježeni rezultat Hrvatske je 1,43, što je unutar prosjeka EU-a i OECD-a. Prema tome je Hrvatska bila na razini zemalja kao što su Island, Čile, Japan i Izrael, a s manje regulacije unutar EU-a od Poljske, Slovačke, Malte, Bugarske, Rumunjske, Austrije, Francuske i Belgije.
  • Ipak, kada se u realnom vremenu gleda i e-registracija poslovnog nastana (Administrative Burden on START-ups), Hrvatska se od kraja 2019. godine nalazi ispod prosjeka EU-a i OECD-a (s najviše 1,35, prema OECD-ovoj simulaciji), a uz realne korekcije određenih podataka (Interaction with Interest Groups) i niže, s obzirom da postoje javna savjetovanja s pojedinim zainteresiranim dionicima. Time se Hrvatska okvirno nalazi na razini usporedive Češke, Slovenije, Mađarske, Estonije i Latvije.
  • Gledajući dva glavna segmenta koje PMR izvješće mjeri, Hrvatska je s 1,82 iznad prosjeka EU-a i OECD-a prema utjecaju države kroz javna poduzeća (Distortions Induced by State Involvement), dok je s 1,05 ispod tog prosjeka prema regulaciji pristupa tržištu (Barriers to Domestic and Foreign Entry), a gdje se gledaju registracija poslovnog nastana, pristup tržištu usluga u više sektora te trgovina i ulaganja. Konkretno, Hrvatska je prema regulaciji pristupa tržištu među deset najmanje reguliranih EU država na unutarnjem tržištu, na razini Nizozemske, Estonije i Mađarske, a manje regulirana od usporedive Češke, Slovačke, Poljske i Rumunjske. Kako je uveden elektronički poslovni nastan, razina reguliranosti pristupa tržištu je prema OECD simulaciji snižena na 0,92, ispod razine Slovenije.
  • Vezano uz regulaciju uslužnih sektora (Barriers in Services Sectors), Hrvatska je s 2,22 među 10 država EU-a s manjom razinom reguliranosti, a ujedno manjom od primjerice Latvije, Slovačke, Poljske i Rumunjske. Pritom je ispod prosjeka EU-a i blizu prosjeka OECD-a (10 % ispod prosjeka EU-a).
  • U slučaju glavnih tržišnih profesionalnih usluga (Professional Services), kao što su računovođe, arhitekti, inženjeri građevinarstva, agenti za nekretnine i odvjetnici, Hrvatska je s 1,48 ispod prosjeka EU-a i OECD-a. Pritom je hrvatsko tržište profesionalnih usluga profesija manje regulirano od usporedivih tržišta Poljske, Latvije, Slovenije, Češke, Slovačke, Njemačke, Austrije, Rumunjske i Bugarske. Također, Hrvatska gotovo najmanje regulira tržišne profesije među državama Srednje Europe koje dijele sličan kontinentalni regulatorni okvir. Nadalje, reguliranost odvjetnika u okviru je usporedivih država Srednje Europe (kao i kod bilježnika), premda je blago iznad EU prosjeka. U odnosu na prethodno PMR izvješće, regulacija odvjetnika blago je snižena (s 5,08 na 3,85), odnosno niža je nego u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Nadalje, snižena je regulacija arhitekata i inženjera (kod arhitekata s 3,85 na 1,15) tako da je ispod prosjeka EU-a i OECD-a, dok su inženjeri okviru EU prosjeka. Također, Hrvatska je među desetak EU država koje nemaju licenciranje računovođa (0,00).
  • Sektor distributivne trgovine (Retail Distribution) otvoren je konkurenciji i s 1,22 nešto manje reguliran od prosjeka EU-a i OECD-a, uključujući usporedbu s Latvijom, Poljskom i Slovačkom. S druge strane, prodaja lijekova odnosno ljekarne su s 4,50 među najreguliranijima unutar EU-a, a samo manje od Luksemburga i Španjolske.
  • Reguliranost sektora mrežnih usluga (Network Sectors) snižena je na razinu blago iznad prosjeka EU-a i OECD-a (s 2,25 na 1,53), a niža je nego primjerice u Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Pritom su snižene regulacije u energetici (s 3,02 na 1,49), od električne energije (s 3,85 na 1,50) do prirodnog plina (s 2,16 na 1,48). Također, snižene su regulacije prometu (na 2,15), a regulacija cestovnog prometa (uključujući taksiste) među najnižima je na unutarnjem tržištu. Regulacija telekomunikacija je s 0,35 u EU prosjeku i značajno niža od prosjeka OECD-a. Pritom regulacije mobilnih telekomunikacija gotovo nema (0,02), kao i u svega nekoliko država članica EU-a poput Češke i Estonije.

Sažeti pregled liberalizacije tržišta usluga

Otvorena prekogranična tržišna konkurencija: U velikoj većini uslužnih djelatnosti domaće je tržište otvoreno konkurenciji s europskog tržišta, odnosno iz stranih zemalja. Obostrano je unutar Unije omogućena sloboda poslovnog nastana na trajnoj osnovi. Također, u nizu djelatnosti obostrano je omogućena sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi za državljane EU/EGP država, bez obvezne registracije poslovnog nastana, članstva u strukovnoj komori ili polaganja stručnog ispita. Uz to, omogućena je i sloboda poslovnog nastana.

Lakše procedure: Pojednostavljeno je, ubrzano i digitalizirano pokretanje poslovanja. Također, u sve više slučajeva su digitalizirane procedure za pristup tržištu usluga (arhitekti, inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, geodeti, porezni savjetnici, detektivi, auto škole, intelektualno vlasništvo, privatno obrazovanje, posredovanje u prometu nekretnina, trgovina i e-trgovina), a proces se nastavlja (npr. za turizam i ugostiteljstvo i druge djelatnosti). Za niz drugih uslužnih djelatnosti dokumentacija se već može predavati e-poštom, bez obveze biljega, pečata i naknadnog slanja klasičnom poštom. Informacije o zahtjevima za uslužne djelatnosti dostupne su sve na jednom mjestu, bez lutanja među institucijama.

Manje dupliciranja: Priznaju se istovrijedna osiguranja od profesionalne odgovornosti iz drugih država EU-a/EGP-a. Olakšan je pristup reguliranim profesijama kroz automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija za državljane EU-a/EGP-a, a isto vrijedi i za hrvatske profesionalce na EU tržištu. Sve manje se traže podaci od domaćih pružatelja usluga koje država već ima. Podaci za prekogranične pružatelje usluga uvelike se provjeravaju putem IMI sustava, umjesto da se podaci ponovno traže.

Bez licenciranja: Ukinuto je re-licenciranje građevinskih poduzeća, energetskih certifikatora, revizora i psihoterapeuta te licenciranje turističkih pratitelja, posrednika u zapošljavanju i računovođa. Ukinuta je obvezna komora za voditelje građevinskih radova odnosno inženjere gradilišta.

Manje ekskluzivnih prava: Primjerice, uređenjem interijera i krajobraza može se baviti bilo tko, obzirom da to više nije isključivo pravo arhitekata.

Lakše priznavanje za stručne kvalifikacije: Uvedeno je automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija doktora, zubara, primalja, farmaceuta i medicinskih sestara iz država EU-a koji mogu ostvariti slobodu poslovnog nastana u Hrvatskoj. Uveden je opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija iz trećih zemalja. Europska strukovna kartica izdana za privremeno i povremeno pružanje usluga daje automatsko pravo na obavljanje profesije, bez obveze ispunjavanja dodatnih uvjeta. Osoba koja prvi put želi pružati regulirane profesionalne usluge može o tome elektronički izvijestiti nadležno tijelo ili Jedinstvenu kontaktnu točku za usluge. Zakonski više nije obvezna provjera znanja hrvatskog jezika za profesionalce iz država EU-a/EGP-a, osim kod profesija u zdravstvu, zbog sigurnosti pacijenata. Propisan je rok od 30 dana u kojemu je nadležno tijelo dužno donijeti rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije nakon provedene dopunske mjere.

Tržišne cijene: Ukidanje obvezujućih fiksnih tarifa omogućilo je slobodno formiranje cijena u nizu profesija i sektora kao što su posrednici u prometu nekretnina, arhitekti, inženjeri, revizori, porezni savjetnici, taksisti, autoškole i energetika. Uz to, omogućit će se fleksibilnije uređivanja odvjetničke tarife, bez obveze pridržavanja minimalnog iznosa satnice, a već postojeća sloboda ugovaranja cijene neće se odnositi samo na imovinskopravne stvari.

Mogućnosti oglašavanja: Arhitekti i inženjeri, odvjetnici, ljekarnici i fizioterapeuti više nemaju zabranu oglašavanja.

Bez ograničenja dozvola i ureda: Uklonjena su teritorijalna ograničenja broja dozvola, kao primjerice za autoškole i taksiste. Taksisti mogu ishoditi dozvole u svakoj lokalnoj jedinici. Time je omogućeno širenje poslovanja profesionalaca i njihova nova ulaganja. Također, osnivači auto škola i privatnih arhiva više moraju elaboratima dokazivati opravdanost svojeg osnivanja. Nema više obrazlaganja ekonomske opravdanosti otvaranja trgovačkih centara. Kao i većina drugih profesija, arhitekti, inženjeri, revizori i odvjetnici mogu slobodno osnivati nove urede.

Odabir pravnog oblika: U velikoj većini profesija nema više ograničenja pravnog oblika. Zato poduzetnici sami odlučuju žele li poslovati kao fizičke ili pravne osobe. Time su uklonjeni mogući troškovi obvezne promjene primjerice iz fizičke u pravnu osobu.

Bez obveze prebivališta i manje potvrda: Arhitekti, inženjeri, geodeti i mnoge druge profesije nemaju više obvezu registracije prebivališta u Hrvatskoj. Arhitekti i geodeti više ne moraju dokazivati da se protiv njih ne vodi kazneni postupak odnosno istraga.

Manje čekanja na licencu: Obvezno radno iskustvo za arhitekte, inženjere i geodete sniženo je na dvije godine, a za veterinare na šest mjeseci, dok se ne traži više za voditelje turističkih agencija. Smanjuje se i ukupno radno iskustvo za bilježnike.

Slobodnije zapošljavanje: Kao i ostale djelatnosti, građevinari i internetske turističke agencije nemaju više obvezu zapošljavanja minimalnog broja radnika, već o tome samostalno odlučuju. Omogućena je sloboda ugovaranja rada u autoškoli na puno ili nepuno radno vrijeme. Voditelj poslovnice internetske turističke agencije ne mora više prijaviti prebivalište u stanu. Ne mora se više u svakoj poslovnici internetske turističke agencije imati zaposlenog voditelja u punom radnom vremenu.

Lakše pružanje odvjetničkih usluga: Hrvatski odvjetnici mogu djelatnost obavljati u trgovačkim društvima u drugim EU državama. U slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda, ne prestajanje više pravo na obavljanje odvjetništva hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugim EU državama. Podružnice odvjetničkih društava iz EU-a mogu savjetovati i o hrvatskom pravu. Odvjetnicima iz drugih EU država omogućeno je osnivanje odvjetničkih društava u Hrvatskoj, kao i zajedničko obavljanje odvjetništva s hrvatskim odvjetnicima ili odvjetnicima iz drugih država članica, bez čekanja statusnog izjednačenja s hrvatskim odvjetnicima. Moguće je zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s odvjetnikom kao poslodavcem koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost, te sa zajedničkim odvjetničkim uredom. Odvjetnik koji bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci ne obavlja odvjetništvo neće se više brisati iz registra. Smanjeni su pojedini administrativni zahtjevi za europske odvjetnike.

Liberalizacija tržišta usluga – detaljni pregled i popis svih provedenih mjera (PDF)


 

Molimo unesite svoje komentare i prijedloge za poboljšanje ove stranice.